Pravilna prehrana od začeća preko dojenačkog perioda i perioda malog djeteta , preduvijet je za optimalan rast i razvoj, a time i za formiranje zdrave odrasle osobe . Zato je ulaganje u taj period jako važno . Nepravilna prehrana pogotovo u fazama intenzivnog rasta utire put većini kroničnih bolesti djece i odraslih koje obilježavaju moderno doba . Radi se o bolestima poput pretilosti , atopijskim i autoimunim bolestima , kao i kroničnim bolestima crijeva . Poveznice između prehrane i kasnijim sklonostima bolestima brojne su i iz godine u godinu su sve izraženije . Pojava povišenog krvnog tlaka , pretilosti , bolesti krvožilnog sustava , dijabetesa u odrasloj dobi u posljedičnoj su vezi s prehranom od najranije dobi . Kasniji nepovoljan način života koji uključuje stres , pušenje , nastavak nepravilne prehrane kao i tjelesnu neaktivnost povećava ionako prisutan rizik . Pravilna prehrana u ranom djetinjstvu izravno i preventivno utječe na rast , kognitivni i tjelesni razvoj , ispunjenje genetskog potencijala pojedinca . Zato nam je u cilju stvaranje pozitivnih prehrambenih navika kao i pravovremeno , kvalitetno i razumljivo informiranje o novim spoznajama u prehrani roditelja i djece . Prehrana u dječjim vrtićima se zasniva na stručno ? znanstvenim spoznajama , raznovrsna je i adekvatno balansirana , znači pravilna .
Stoga je Vlada Republike Hrvatske 2006 . g . donijela Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006 ? 2012. g ; gdje je treće poglavlje posvećeno pravilnoj prehrani djece.
Ljiljana Vučemilović i Ljuba Vujić ? Šisler su zdravstvene voditeljice u zagrebačkim vrtićima i uz pomoć stručnjaka iz raznih područja ( pedijatara , psihologa , nutricionista ) 2007 . g su izdale priručnik ? Prehrambeni standardi za planiranje prehrane djece u dječjem vrtiću ? jelovnici i normativi ? .
Priručnik kao takav je iznimno vrijedan , edukativan materijal o prehrani djece predškolske dobi.
Uvažavaju se klimatske i kulturološke osobitosti našeg područja.
Iste autorice su 2009 . g objavile i knjigu ? Vrtićka kuharica ? sa receptima iz svakodnevne kuhinje u vrtiću.
Dijete treba imati tri glavna obroka i dva do tri međuobroka u danu i to slijedećeg rasporeda: zajutrak, doručak, ručak, užina i večera.
| OZNAKA | VRIJEME OBROKA (SATI) | OBROK |
% DNEVNIH POTREBA |
PREPORUČENE VRSTE HRANE ZA OBROKE (ZA DJECU OD 1 DO 6 GOD.) |
| 1 | 6.30 - 7.00 | ZAJUTRAK | 10% | Mlijeko ili mlječni napici,čaj, žitne pahuljice, pecivo, keksi |
| 2 | 8.30 - 9.00 | DORUČAK | 25% | Mlijeko ili mlječni napici, žitne pahuljice ili kruh, namazi, mlječni namazi, namazi od ribe, mesne prerađevine ( naresci ), jaja, voće |
| 3 | 12.30 - 13.00 | RUČAK | 35% |
Juhe, kuhano povrće , variva od povrća, krumpira , mahunarki i žitarica , složena jela od mesa s povrćem, krumpirom i žitnim proizvodima, meso, perad, riba, jaja, salate, voće |
| 4 | 15.00 - 15.30 | UŽINA | 10% |
Mlječni i fermentirani proizvodi i napici, žitne pahuljice, kruh, namazi, voće, prirodni voćni sokovi, slastice |
| 5 | 18.00 - 19.00 | VEČERA | 20% |
Kuhana lagana jela od povrća, krumpira, žitni proizvodi s mesom, peradi, ribom, jajima, sirom, voće salate od svježeg povrća, žitarice, mlječni i fermentirani proizvodi |
Važni sastojci glavnog obroka su: lako probavljive vrste mesa , riba , jaja , žitarice i njihovi proizvodi , povrće.
Važni sastojci međuobroka su: svježe i suho voće , povrće , mliječni i fermentirani proizvodi , sir , namazi od mahunarki , ribe , frape , manji komad kolača i dr.
Tijekom dana obavezno treba nuditi tekućinu više puta , najbolje vodu .
OBILJEŽJA PRAVILNE PREHRANE SU :
- INTEGRALNE ŽITARICE I NJIHOVI PROIZVODI
- PUNOMASNO MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI
- PUNOMASNI FERMENTIRANI I PROBIOTSKI PROIZVODI
- MAHUNARKE
- SVJEŽE DOMAĆE SEZONSKO VOĆE
- SVJEŽE DOMAĆE SEZONSKO POVRĆE
- SUŠENO DOMAĆE VOĆE
- LAKO PROBAVLJIVE VRSTE MESA
- SVJEŽE ZAČINSKO BILJE
- ZAČINI
- TEKUĆINA ? PITKA VODA TIJEKOM DANA
- DOBRO BALASIRANA I KOMBINIRANA PREHRANA
VAŽNOST IZGLEDA HRANE
Kod serviranja hrane bitno je voditi računa o estetici izgleda hrane , jela i stola . Lijepo uređen stol budi želju i potrebu za hranom .
Odrasli trebaju svojim znanjem pomoći djeci u usvajanju navika pravilne prehrane . O tome treba voditi brigu kod serviranja obroka djeci kako u dječjem vrtiću tako i u roditeljskom domu .
VRSTE HRANE KOJE SE NE PREPORUČUJU U PREHRANI DJECE :
Plodovi mora, gljive, arašidi (kikiriki), ? light ? mliječni proizvodi, tvrde vrste margarina osim za pripremu hrane, gazirani napici, jaki začini ( ljuta paprika, papar i dr. ), grickalice ( čips, smoki, krekeri, štapići ) zvalaće gume, bomboni, lizaljke.
POMOĆ DJETETU KOD UVOĐENJA NOVIH NAMIRNICA U PREHRANU :
1 . Hrana ne smije biti ni kazna ni nagrada
2 . Odrasle osobe ( odgojitelji i roditelji ) trebaju biti pozitivan model / primjer
3 . Nove namirnice kombinirati sa starima
4 . Nove namirnice uvoditi postupno jednu po jednu
5 . Prije obroka ne davati grickalice
6 . Staviti manju količinu hrane na tanjur
7 . Hrana mora biti ugodna oku i nepcu ( izgled ? miris ? okus )
8 . Uključiti dijete u pripremu jela i stola
9 . Djetetu povremeno dopustiti da samo odabere hranu koju voli
10 . Ne požurivati dijete za vrijeme jela
11 . Novo jelo ponuditi nekoliko puta da bi ga dijete prihvatilo , ali ne prečesto
12 . Ne hraniti dijete dok je u šetnji i u kolicima , gleda TV
RAZLOZI ODBIJANJA HRANE :
- razne bolesti
- rast zubića
- umor
- preobilni međuobroci
- hranjenje neposredno pred glavne obroke
- i drugo
Ako dijete dulje vrijeme jede količinski malo, ne dobija na težini, jede samo određenu vrstu hrane treba se posavjetovati s djetetovim liječnikom i uključiti ga u timski rad.
O pravilnoj prehrani možete saznati više u dječjem vrtiću, kod liječnika koji brine o djetetu, kao i u navedenim priručnicima.
Vlatka Tovernić, zdravstvena voditeljica
