Rana komunikacija nije važna samo za zadovoljavanje djetetovih tjelesnih potreba, već i za rano učenje kojim se dijete psihički oblikuje. Razdoblje rane komunikacije, koje se dijeli na predverbalnu i ranu verbalnu komunikaciju, odnosi se na razdoblje od rođenja djeteta do otprilike šeste godine života.

 

Iako se često isprepleću i miješaju, bitno je razlikovati razvoj komunikacije, usvajanje jezika i razvoj govora. Komunikacija je sredstvo kojim utječemo na misli i ponašanja druge osobe. Jezik je sustav konvencionalnih znakova, fonoloških, gramatičkih i semantičkih pravila koji se zvučno ostvaruju putem govora. Jezik je sredstvo izražavanje misli, ideja, osjećaja i osnova je komunikacije i učenja, a govor je realizacija jezika. Jezik je, dakle, tek jedan od načina na koji možemo komunicirati. Komuniciramo također i plačem, pogledom, gestom (gestom pokazivanja, gestom dohvaćanja) i slično?.

Dosadašnja istraživanja govore da upravo zastoji u komunikacijskom razvoju najčešće utječu na odgođenu pojavu jezika, kao i atipičan jezični razvoj. Potrebno nam je dobro poznavati kakva su to obilježja rane komunikacije jer rana identifikacija omogućava pravodobnu terapiju i savjetovanje, kao i prevenciju poremećaja koji se mogu pojaviti kasnije.

Pojava verbalne komunikacije je ono što okolina iščekuje kod djeteta te se ponekad pogrešno misli da dijete treba prvo progovoriti da bi moglo otići na logopedski pregled. Okolina je jako osjetljiva na pojavu prve riječi te se logopedu uglavnom obraćaju upravo zbog zabrinutosti što pojava prve riječi kasni. Ponekad, zbog nekih uvriježenih mišljenja o jezično-govornom razvoju, poput ?i stariji brat je kasnije progovorio?, ?ni tata nije govorio u njegovoj dobi?, ?on je dječak? ili ?pričekajte do pete godine?, produžava se vrijeme od roditeljske zabrinutosti do traženja pomoći od strane stručnjaka. To svakako nije dobro jer do same pojave prve riječi, koja je ulazak u verbalnu fazu, dijete prolazi niz promjena predverbalne faze koja se i danas dosta zanemaruje, a zapravo nosi važne informacije o kasnijem djetetovom razvoju. Ta različita druga područja predverbalnog razvoja djeteta su nam bitna u procjeni kasnijeg jezičnog razvoja su: brbljanje, razvoj združene pažnje, leksičko razumijevanje i pojava simboličke i kombinatoričke igre.

Plač, smijeh i slični vegetativni zvukovi prisutni su kod sve djece i imaju važnu ulogu u  razvoju odnosa roditelj-dijete, no nisu prediktivni za kasniji jezični razvoj. Nakon proizvodnje vegetativnih zvukova, razvoj govora obilježen je fazom brbljanja i proizvodnjom glasova te pojavom kanoničkog sloga (dijete kombinira konsonante s vokalima čemu okolina ponekad pridaje značenje riječi, npr. ?ma-ma-ma?). Dijete je tada stvorilo pravi kanonički slog, koji još uvijek za dijete nema značenja i nije prva riječ, ali ima dijagnostičko značenje. Pojavljuje se između šestog i desetog mjeseca života djetea i pokazatelj je motoričke i auditivne spremnosti za govor. Upravo odgođena pojava brbljanja upozoravajući je znak za kasniji govorno ? jezični razvoj. Pojava kanoničkog brbljanja malo ovisi o okolinskim čimbenicima, no veliku ulogu u stvaranju okolnosti za jezični razvoj imaju roditelji kada na kanoničko brbljanje reagiraju kao na riječi pridajući im značenje.

Razumijevanje govora još je jedan od pokazatelja jezično-govornog razvoja. Razumijevanje uvijek prethodi govoru. Dijete koje ne razumije govor i ne govori ponaša se drugačije od ostale djece jer svoje potrebe i želje izražava ekstremnim ponašanjem (plačem, vriskom i sl.). Što je dijete s takvim stupnjem govornog oštećenja starije, ponašanje će biti manje primjereno njegovoj dobi..

Združena pažnja je socio-kognitivna vještina bitna za učenje riječi. Odnosi se na sposobnost djeteta da svoju pažnju združi s pažnjom odraslih na nekom predmetu, osobi, situaciji. Manifestira se u sposobnosti slijeđenja tuđeg pogleda ili geste pokazivanja. Pojava združene pažnje omogućava djetetu da svoje interakcije proširi s trećim elementom: dijete, sugovornik i objekt o kojem se komunicira. Situacija u kojoj se pažnja djeteta i roditelja kontinuirano susreću na istom predmetu podržava usvajanje jezika, posebno kada govorimo o učenju novih riječi, ali i kvaliteti međusobne konverzacije

Kada govorimo o igri, zapravo govorimo o jednom od najvažnijih oblika učenja govora. Govor se uči kroz igru, ali i sami oblici igre koje dijete koristi mogu nam biti korisni kod procjene jezično-govornog razvoja. Simbolička igra javlja se tijekom druge godine života i karakterizira je to da što dijete uzima određeni predmet kojim reprezentira neki drugi predmet, npr. list papira može biti tanjur, kocka može glumiti telefon. Kombinatoričkom igrom dijete stavlja predmete u određene odnose, npr. stavlja lutku u auto. Igrom se razvijaju simboličke sposobnosti koje su bitne za usvajanje jezika. Istraživanja su pokazala da su kombinatorička igra i jezični razvoj u međusobnoj korelaciji. Ako dijete ranije uđe u fazu kombinatoričke igre, obično i ranije progovori.

 

 

KAKO POTICATI KOMUNIKACIJU, ODNOSNO RAZVOJ JEZIKA I GOVORA?


Poticanje govora u male djece osobito je važno, a u tom procesu najvažniju ulogu imaju roditelji. Što se ranije započne s poticanjem jezično-govornog razvoja to će dijete brže i bolje napredovati. Najbolji oblik učenja govora s obzirom na nisku kronološku dob djeteta je igra. Igra treba biti popraćena motoričkim radnjama i govorom jer takva govorno-motorička aktivnost je zanimljiva za djecu, a na taj način će i potaknuti komunikaciju, motoriku, spoznaju, jezično-govorne sposobnosti, pažnju. Potrebno je pomno pratiti djetetove želje, potrebe i interese te prepoznati trenutke u kojima dijete želi komunicirati i u tim trenucima omogućiti komunikaciju. Svakodnevni aktivnosti kao što su zajedničko igranje ili čitanje slikovnica, hranjenje, oblačenje, odlazak u šetnju trebaju biti popraćeni govorom jer poticanje jezično-govornog razvoja odvija se svakodnevno. Na jezično-govorni razvoj povoljno utječu promjene u ritmu govora, postavljanje pitanja, pjevanje kratkim ritmičnih pjesmica, gluma, igre pogađanja, oponašanje životinja, igranje ?kao da? igara, a to, naravno, i djetetu predstavlja zanimljivu igru i izaziva osjećaj ugode.

 

SAVJET RODITELJIMA

Kad roditelji posumnjaju na bilo kakva zaostajanja u govoru, trebali bi se obratiti za pomoć logopedu. Ako je dijete još uvijek premalo da bi se uključilo u tretman logopeda, roditelji u tom slučaju mogu dobiti korisne upute na koji način poticati i razvijati govorni razvoj kod kuće. Pravodobno traženje pomoći, uz dijagnosticiranje i otkrivanje uzroka teškoća u govornom razvoju, može pomoći otklanjanju uzroka ili barem ublažavanju poremećaja.

 

LOGOPED

Iva Žaja

dvds.hr is designed by NEO NEO-informatika
Copyright 2021 Dječji vrtić Dugo Selo. Sva prava zadržana.